Bio jednom vic o tome kako se meteorolog uzda u Indijance koji cijepaju puno drva, a oni cijepaju zato što je on povratno dao prognozu da će zima biti oštra. Krenimo onda sa zimom. Ventusky je tvrtka koja prilično impresivno prikazuje različite meteorološke parametre. Ovdje se može vidjeti stanje snježnog pokrivača u Sibiru u proteklih nekoliko godina. Ove godine snijega sredinom listopada ima više nego proteklih godina ukupno. Možda je to najava koju su Indijanci čekali da nacijepaju puno drva. Vidjet ćemo. Ostajemo u Sibiru. Na dalekom istoku Rusije smjestila se Republika Saha (ili Jakutija), površine tri milijuna km2 s manje od milijun stanovnika. Na njenom sjevernom rubu nalazi se Veliki Ljahovski otok, a na otočkom permafrostu su pronađeni mumificirani ostaci mrkog medvjeda. Otok se nalazi u arktičkom krugu na 73o sjeverne geografske širine (još malo pa Sjeverni pol), a područje je oko 300 kilometara sjevernije od granice područja u kojima danas žive mrki medvjedi.
Položaj Velikog Ljahovskog otoka, Čeprasov, 2024.
Starost medvjeda je procijenjena na 3 500 godina.
Ostaci mrkog medvjeda, Čeprasov 2024.
Ova činjenica nedvojbeno govori o tome da je prije nekoliko tisuća godina klima krajnjeg sjevera bila toplija od sadašnje. Dodajmo tome da je u slično doba Sahara bila puna jezera i rijeka, a osnovna čovjekova hrana bila riba i eto drugačije slike (ovdje). Znate one Znanstvenike koji pričaju da „možemo izgubiti planet“. Sve što mi možemo zamisliti, a i puno više, Zemlja je već odavno proživjela i preživjela i nakon svega je još uvijek fascinantno lijepa (osim područja u kojima su postavljene vjetroturbine i solarne elektrane). Priznajem, ima i ružnih otvorenih kopova, ali ugljen, nafta i plin nam služe umjesto drva, štite šume i omogućuju naš život.
Jedan od razloga promjene klime su i Milankovićevi ciklusi. U ovom slučaju radi se o orbitalnoj precesiji, a sljedeći dio slobodno mogu preskočiti oni koje ne zanima detaljnije objašnjenje.
Orbitalna precesija uvelike utječe na klimu Sjeverne Afrike, jer kontrolira snagu i prodor monsunskih kiša prema sjeveru (Kutzbach, 1981.). Jačanje sunčevog zračenja u ljetnoj sezoni uzrokuje zagrijavanje sjevernoafričkog kopna u odnosu na susjedni Atlantski ocean zbog manje toplinske inercije kopnene površine u odnosu na gornji oceanski mješoviti sloj. Toplija kopnena masa stvara široku zonu niskog tlaka, potičući dotok vlažnog zraka iz tropskog Atlantika. Tokom zime, kopno se hladi u odnosu na ocean i vjetrovi se okreću, vraćajući suhe uvjete diljem Sjeverne Afrike. Budući da precesija kontrolira ljetnu insolaciju, ona učinkovito kontrolira količinu i prodor monsunskih kiša prema sjeveru u Sjevernu Afriku. Jednostavni klimatski modeli koji se odnose samo na atmosferu pokazali su da povećanje ljetne radijacije od 7 %, slično onome što se dogodilo tijekom afričkog vlažnog razdoblja, rezultira najmanje 17 % povećanjem afričke monsunske kiše, a do 50 % ako se uključe povratne informacije oceana (Kutzbach i Liu, 1997).
Prije mjesec dana Sjeverna Afrika, preciznije rečeno saharski dio Maroka, je doživjela nekoliko jakih pljuskova. Jezero Iriqui, koje je bilo suho posljednjih pedeset godina se ponovno napunilo vodom.
Jezero Iriqui prije poplave, fotografija: F. Zguid
Jezero Iriqui nakon poplave 2024. godine
Već su se pojavile tvrdnje da je svemu uzrok čovjek, jer eto, to se nije dogodilo pedeset godina. Zanimljivo kako čovjek svoj kratki životni vijek olako proglašava svemirskim mjerilom. Nažalost, ne možemo pitati Milankovića, jer je umro 1958., ali sam uvjeren da bi njegov odgovor bio kako u Svemiru postoje prave velike sile prema kojima je naše kratko bivanje na planetu sićušno i beznačajno.
A možda da opet počnemo prinositi ljudske žrtve, recimo djecu, na oltar Znanosti, kao što se radilo za Pachamamu koju Papa tako cijeni?
izvori:
Cheprasov et al., First description of a mummified Middle Holocene brown bear from the New Siberian Islands, Russia, ResearchGate, 2024.
J. Kutzbach, Monsoon Climate of the Early Holocene, Science, 1981.
Kutzbach i Liu, Response of the African Monsoon to Orbital Forcing and Ocean Feedbacks in the Middle Holocene, Science, 1997.
Autor članka: Dušan Bižić, dipl. meteorolog
IZVOR: https://klimaienergija.blog/2024/10/21/indijanci-cijepaju-drva/
