Klimatski sporazum i (nepouzdani) klimatski modeli

Usvajanjem globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promena, na dvonedeljnoj Konferenciji o klimi u Parizu, u decembru 2015. godine, koja je bila pre svega skup političkih predstavnika država, cilj je bio da se donesu obavezujući međunarodni ugovori o smanjenju emisije ugljen-dioksida.

Kakve su posledice Pariskog sporazuma po srpsku energetiku i privredu, koliko su se do sada ostvarile prognoze izrađene na osnovu modela Međunarodnog panela za klimatske promene (IPCC), da li je tvrdnja o globalnom zagrevanju nauka ili propaganda, ko se i kako tim tvrdnjama suprotstavlja, da li čovek svojim delovanjem zaista može da utiče na promenu klime ili tvrdnja da je čovek, preko emisije gasova sa efektom staklene bašte, uzročnik klimatskih promena. Da li takva tvrdnja ima čvrste argumente sa naučnog stanovišta?