Klimatski alarmisti o Beogradskoj školi meteorologije (1)

U najmanju ruku je neobična činjenica da tzv. naučni novinari skepticizam ili sumnju proglašavaju za nešto što je nepotrebno, pa čak i štetno po nauku (!?!?). Zar oni koji se istinski bave naukom i istraživanjima mogu da odbace sumnju, koja je, u stvari, najvažniji preduslov za dalji razvoj i napredak nauke (?). Zar je moguće da tzv. naučni novinari vide nešto loše u skepticizmu i preispitivanju postojećih naučnih teorija (?). Ako je skepticizam nešto loše za tzv. naučne novinare, onda se postavlja opravdano pitanje da li se oni uopšte bave naukom i naučnim istraživanjima (?).

 

U poslednjih nekoliko godina klimatski alarmisti i ekološki „borci“ su započeli svoju „kampanju“ protiv takozvanih klimatskih skeptika, odnosno onih naučnika i nezavisnih istraživača koji rezultatima svojih radova i analiza ne mogu da potvrde da se radi o tzv. (antropogenom) globalnom zagrevanju i/ili tzv. (antropogenim) klimatskim promenama.

Sasvim je očigledno da klimatski alarmisti nisu zadovoljni efektima svoje (lažne) brige za vreme, klimu i zdraviju životnu sredinu, pa su zato počeli da bacaju „drvlje i kamenje“ po nezavisnim istraživačima i naučnicima koji su argumentovano demantovali njihove prazne globalističke pseudonaučne priče koje pričaju već više od 30 godina.

S obzirom na više nego skromne efekte (globalističkih) praznih priča, nije nikakvo čudo što se u poslednje vreme pojavio novi termin, do sada nepoznat kod nas, a koji glasi – NAUČNI NOVINARI (na slici iznad).

Dakle, sasvim je jasno da se radi o novom „zvanju“ u tzv. novinarstvu, sa očiglednim ciljem da šira javnost lakše „proguta“ (globalističke) teze o izmišljenom globalnom zagrevanju, o izmišljenom naučnom konsenzusu o tzv. klimatskim promenama, ali i hipoteze o katastrofičkim projekcijama klime u budućnosti, koje se unapred žele proturiti, sada posredstvom tzv. naučnih novinara i tzv. naučnog novinarstva (slika ispod).

U najmanju ruku je neobična činjenica da tzv. naučni novinari skepticizam ili sumnju proglašavaju za nešto što je nepotrebno, pa čak i štetno po nauku (!?!?). Zar oni koji se istinski bave naukom i istraživanjima mogu da odbace sumnju, koja je, u stvari, najvažniji preduslov za dalji razvoj i napredak nauke (?). Zar je moguće da tzv. naučni novinari vide nešto loše u skepticizmu i preispitivanju postojećih naučnih teorija (?). Ako je skepticizam nešto loše za tzv. naučne novinare, onda se postavlja opravdano pitanje da li se oni uopšte bave naukom i naučnim istraživanjima (?). Jer, oni koji se ozbiljnije i detaljnije bave naučnim istraživanjima sasvim dobro znaju da se nakon skepse ili sumnje uvek stvara nekakva alternativa u istraživanjima, koja samo može da znači pojavu novih metoda i tehnika u naučnim istraživanjima, što neosporno dovodi do novih saznanja.

Očigledno je da se klimatski alarmisti, sada pomoću novoizmišljenih tzv. naučnih novinara, zalažu za JEDNOUMLJE u nauci, ili bolje rečeno, za dogmatski pristup u načinu prezentovanja i razumevanja njihovog pukog teoretisanja, začinjenog kojekakvim (katastrofičkim) proročanstvima i vizijama o klimi u budućnosti.

Za razliku od JEDNOUMLJA, skepticizam (sumnja) je nešto što je veoma poželjno, korisno i zdravo.
Za razliku od JEDNOUMLJA, skepticizam (sumnja) nikako ne može biti štetan, već upravo suprotno…

Sasvim je jasno da je svaka vrsta dogmatskog teoretisanja pogubna za razvoj i napredak nauke, jer ne daje nimalo prostora za ALTERNATIVU u nauci, koja predstavlja jedini okidač za njen dalji napredak.
Dakle, bez ALTERNATIVE u istraživanjima nema napretka u nauci, već naprotiv – nauka i čitavo društvo može samo da krene u provaliju.

Dogmatski pristup u nauci automatski eliminiše KREATIVNOST, zar ne (?).

Sa druge strane, ljudima od struke i nauke je sasvim jasno da KREATIVNOST predstavlja osnovu za nastanak ALTERNATIVE u nauci (!!!).

 

U nastavku ovog članka ćete videti kako su tzv. naučni novinari posvetili nekoliko tekstova tzv. klimatskim skepticima, posebno se osvrnuvši na BEOGRADSKU ŠKOLU METEOROLOGIJE, koju su nazvali – BEOGRADSKA ŠKOLA SKEPTICIZMA.

Šta se drugo može očekivati od onih koji imaju domaći zadatak da što češće i što više pričaju prazne (globalističke) klimatske i ekološke priče…

Šta se drugo može očekivati od onih koje finansiraju strane fondacije i kojekakva ministarstva, bilo domaća ili strana…

 

Rezultati istraživanja uz podršku AJSPI/BNP Paribas Foundation Climate Investigation Grant objavljeni su tokom jula 2019. u feljtonu Regionalna mapa klimatskog skepticizma

Prvi klimatski grant za evropske naučne novinare osvojio je tim koji čine tri naučna novinara iz Srbije. Autori i urednici „Nauke kroz priče“, Marija Đurić i Slobodan Bubnjević, zajedno sa Nikolom Zdravkovićem, urednikom „Odiseje“, dobili su do sada najveći grant ove vrste za istraživanje pod nazivom A Regional Map of Climate Skepticism.

Rezultati su proglašeni u nedelju, 8. jula, na Evropskoj konferenciji naučnih novinara koja se održava u Tuluzu u Francuskoj, uporedo sa tradicionalnom ESOF konferencijom. Tim iz Srbije osvojio je 60 odsto ovogodišnjeg fonda za Climate Investigation Grant, dok su ostatak podelili Olga Dobrovidova iz Rusije i tim koji čine Michele Catazanro iz Španije i Vera Novais iz Portugalije.

Na takmičenju je učestvovalo 26 novinara iz 14 evropskih zemalja, dok je žiri činilo pet uglednih naučnika i novinara iz Švajcarske, Velike Britanije, Hrvatske i Francuske. Grant za medijska istraživanja u oblasti klimatskih promena od ove godine deli francusko udruženje naučnih novinara AJSPI, uz podršku fondacije BNP Paribas.

 

Evo šta su tzv. naučni novinari napisali o BEOGRADSKOJ ŠKOLI METEOROLOGIJE, odnosno BEOGRADSKOJ ŠKOLI SKEPTICIZMA, kako su je nazvali:

„Dok se u Hrvatskoj rasprave o klimatskim promenama okreću praktičnim temama, u Srbiji nije tako. „Prisutnost skeptika je konstantna već godinama“, kaže dr Vladimir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta u Beogradu, jedan od istraživača koji učestvuju u radu Međuvladinog panela o klimatskim promenama. Đurđević ukazuje i na “prikrivene skeptike”, koji prihvataju da se sa klimom nešto dešava, ali ne i da su za to krivi ljudi.

Po svemu sudeći, u toj grupi je medijski najistaknutiji Nedeljko Todorović, čovek koga profesionalni položaj čini jedinstvenom figurom u regionu. Naime, on je meteorolog u Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije, ali je i jedan od autora publikacija pod nazivom “Beogradska škola meteorologije” koje afirmišu klimatski skepticizam.

„Mi se svi apsolutno slažemo u vezi klime“, kaže Todorović o svojim saradnicima, među kojima ima i fakultetskih profesora i istraživača. Njihovi stavovi, suprotstavljeni izveštajima velikih međunarodnih panela, u medijima se često prenose. Todorović tvrdi da ostatak njegove struke „ćuti“ ne zato što se ne slaže sa njim, već „kako se nekome ne bi zamerili“. „Sada ja sa ovim novim znanjem ne mogu da se vratim na ono staro znanje“, objašnjava Todorović, „prosto mi je nepojmljivo.“

Međutim, skeptični glasovi nisu jedini problem u medijskom izveštavanju. „Moj utisak je da većina i dalje doživljava klimatske promene kao još jednu priču kojom nas plaše, ili kao nešto što će se možda dogoditi u nekoj dalekoj budućnosti“, kaže dr Vladimir Đurđević, dodajući kako klimatske promene, pored uticaja na živi svet, mogu dovesti i do društvenih promena, od siromaštva do migracija.

Poplave koje su 2014. godine pogodile čitav Zapadni Balkan, u Srbiji su doslovno uništile pojedina naselja i odnele nemali broj ljudskih života. Procenjuje se da je samo u Srbiji ukupna šteta, kako direktna tako i indirektna, iznosila najmanje 1,6 milijardi evra.

Sa približavanjem Evropskoj uniji i obavezama preuzetim potpisivanjem Pariskog sporazuma, zemlje regiona se suočavaju ne samo sa posledicama, nego i sa pravnim obavezama da urede ovu oblast. Misija OEBS-a u Srbiji pripremila je pre dve godine Strategiju komunikacija za oblast klimatskih promena u kojoj se navode zaključci kakvi postoje u svim sličnim dokumentima regionalnih vlada.

“Osim sporadičnog izveštavanja o događajima, kao i izveštavanja u periodima ekstremnih vremenskih prilika, mediji ne pokazuju trajno i posvećeno interesovanje za ovu temu, niti jasno dovode u vezu ove nepogode i klimatske promene”, navodi se u ovom dokumentu, gde se kaže i da vlada “odsustvo kreativnijih i inovativnijih komunikacionih formata”.

 

IZVOR 1: http://naukakrozprice.rs/beograds%d0%baa-s%d0%baola-skepticizma/

IZVOR 2: http://naukakrozprice.rs/evropski-grant-za-naucne-novinare/

IZVOR 3: http://naukakrozprice.rs/tag/klimatski-skepticizam/

IZVOR 4: https://pescanik.net/beogradska-skola-meteorologije/