Zapisi i beleške sa meteorološkom tematikom su u samostanskim hronikama vrlo česte. U sva četiri samostanska dnevnika kroz 18. vek, pa sve do sredine 19. veka, pronađeno je oko 550 takvih zapisa. Među njima se izdvajaju opisi vremena o. Marijana Lanosovića.

Zapise o vremenu prikupljene od strane o. Marijana Lanosovića je potrebno izdvojiti, jer je on bio najtemeljniji, najuniverzalniji i najsavesniji sakupljač informacija o vremenu u našim krajevima u drugoj polovini 18. i početkom 19. veka.

Marijan Lanosović je „bilježio vremenske pojave, a prikupio je i bilješke o vremenu iz kronika slavonskih samostana, što je bilo značajno za dobivanje slike o podneblju nekoliko slavonskih gradova u XVIII i XIX stoljeću.“ Izvor: HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA

Meteorološki dnevnik i drugi podaci o vremenu u Osijeku (Hrvatska-severoistočna Slavonija) u periodu od 1769—1783. godine, prema objavljenim zapisima iz hronike:

 

 

 

 

1. Beleške o vremenu u Našicama (Hrvatska-severna Slavonija) u periodu od 1784—1788. godine, prema rukopisnom izvoru u hronici Protocollum antiqui Conventus divi Antonii thamaturgfi Nassicis,

2. Zapisi o vremenu u Baču (Srbija-zapadna Vojvodina) u periodu od 1801—1803. godine, prema rukopisnom izvoru u hronici PrOtoooiMum Conventus Basoiensdls F. F. Miln. Obs Provinciae S. Joannis a Capđlstrano (1717—1822), i

3. Zapisi o vremenu u Slavonskom Brodu (Hrvatska-južna Slavonija) u periodu od 1807—1812. godine, prema rukopisnom izvoru u hronici Protocollum seu liber annotationum rerum notabilium Conventus Mliinor:

 

 

 

Na osnovu ovih detaljnih i preciznih hronika o vremenu iz druge polovine 18. i sa početka 19. veka može se pouzdano zaključiti da je vreme u našim krajevima i u tom periodu bilo promenljivog karaktera, sa čestim smenama toplijih i hladnijih vazdušnih masa.

Dakle, karakter vremena, a samim tim i klime, nije se promenio u poslednjih 200-250 godina na našem području.

 

 

 

Izvor: LANOSOVIĆEVI METEOROLOŠKI ZAPISI I POJMOVI U SAMOSTANSKIM KRONIKAMA I DRUGIM DJELIMA