Bjørn Lomborg je Danac, kombinacija ekonomista, ekologa i političara koji već godinama misli svojom glavom i svojim knjigama, člancima i javnim istupima diže prašinu. Započeo je, kao i većina mladih, iskrenom željom da učini nešto na dobrobit planeta i ljudi i postao aktivist Greenpeace-a. Nije mu dugo trebalo da shvati kako postoje mnogo važniji problemi
Umjesto uvoda: „U istraživanju i modeliranju klime treba znati da se radi o združenom nelinearnom kaotičnom sustavu, te zato dugoročno predviđanje budućih stanja klime nije moguće.“ – IPCC Hodam jutros svojim Zagrebom i ugledam sljedeći grafit izrađen šablonom: Ne bi ljudi radili šablonu za uništavanje samo jedne fasade, pa tako stotinu metara dalje naletim i
Ocham je seoce i župa s 400 stanovnika u Engleskoj. Ne postoji nijedan razlog da se zna za njega, osim što je u njemu krajem 13. stoljeća rođen William, kasnije fratar, teolog i filozof. William iz Ochama je najpoznatiji po frazi, odn. principu „Okamova britva“ koji kaže: „ Ako jednu pojavu objašnjavaju dvije podjednako dobre
Jedan od najčešćih „argumenata“ pobornika teorije antropogenog globalnog zagrijavanja (AGZ) je opći konsensus (97%) stručnjaka po pitanju uzroka zagrijavanja. Priznajem da sam podcijenio glasnoću ovog kvaziargumenta, pa ću to sad pokušati ispraviti. Mene termin asocira na grupu dunđer-majstora koji šacaju hoće li neko stablo pasti na kuću kad se otpili, ili koliko kubika dasaka treba
Profesor Robert E. Karter, geolog specijalizovan za paleoklimatologiju, pomorsku geologiju i nauku o prirodnoj sredini, jedan je od žestokih kritičara onoga što poslednjih godina po pitanju klime radi Al Gor. Karter tako primećuje da zagovornici teze o globalnom otopljavanju uopšte i ne barataju naučno dokazanim činjenicama, već frazama i izmišljotinama koje su oblikovane kao nekakve
Apstrakt. Digitalizacija novina olakšava pronalaženje članaka koji su u nekom periodu predstavljali značajni izvor informacija iz različitih naučnih oblasti. Da li novinski članci zaista oslikavaju stvarno stanje u nekoj naučnoj oblasti? Ako je po brojnosti članaka zastupljeno jedno naučno mišljenje, onda se na taj način široj javnosti nameće stanovište da postoji konsenzus u toj naučnoj