SAČUVANO OD ZABORAVA – Kišne prilike Beograda (1901)
KIŠNE PRILIKE BEOGRADA, izvedene po Juliusu Hanu (1839-1921), prema podacima Opservatorije Velike škole, za period od 01.12.1887. do 30.11.1901. godine:
KIŠNE PRILIKE BEOGRADA, izvedene po Juliusu Hanu (1839-1921), prema podacima Opservatorije Velike škole, za period od 01.12.1887. do 30.11.1901. godine:
METEOROLOŠKO BDENJE – specijalna emisija TV Beograd iz 1983. godine, emitovana povodom godišnjice otvaranja nove zgrade Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije u Košutnjaku. U uvodniku direktor RHMZ Srbije govori o istorijskom razvoju hidrometeorološke službe, stavljajući akcenat na period posle socijalističke revolucije, citira Predsednika Tita sa IV vanrednog zasedanja Skupštine FNRJ 1948, kao podstrek za razvoj Zavoda;
Na samom početku priče o našoj umereno-kontinentalnoj klimi, važno je naglasiti da su meteorološki ekstremi gotovo redovna pojava u umerenim širinama, kojima i mi pripadamo. Naime, hladne vazdušne mase iz mesta formiranja povremeno kreću i prodiru daleko na jug i jugoistok, donoseći zahlađenje regionima koje na svom putu zahvataju. Istovremeno, tople vazdušne mase povremeno kreću
Razorni tornado odneo je pet života na jugu Češke, a tokom razorne vremenske nepogode na jugu te zemlje leteli su krovovi i stabla drveća, a više od 200 ljudi je povređeno. Češki tornado je potvrdio da ni Evropa nije pošteđena opasnih vetrova koji stvaraju vrtlog, a mogu dostići, pa i preći brzinu od 500
U publikaciji SRBSKE NOVINE (Srpske novine), dana 4. juna 1856. godine (odnosno 23. maja po julijanskom kalendaru) je objavljen prvi mesečni izveštaj, prve srpske meteorološke mreže stanica koju je uspostavio Vladimir J. Jakšić (1824-1899), osnivač statistike i meteorologije u Srbiji. Jakšićeva mreža stanica je otpočela sa radom 01.05.1856. godine (po gregorijanskom kalendaru), tako da je
Bi-Bi-Si je nedavno snimio film na temu da li je sve što znamo o univerzumu pogrešno. Mladi kosmolozi i astrofizičari uviđaju i sve češće govore da nešto ozbiljno ne znamo, odnosno ne razumemo, jer nam se „ništa ne slaže”. Greška između računa i merenja je nezamislivo velika – 10+120. Da li je to dovoljno za