PODGORICA – Nije dobro stvarati stereotipe i strah u javnom mnijenju od klimatskih promjena i na osnovu naučno neutemeljenih stavova svaki vremenski ekstremni događaj pripisivati globalnom zagrijavanju i klimatskim promjenama, odnosno davati katastrofične varijante – kaže mr Dragan Burić iz Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore.
Dragan Burić je na predavanju ,,Crna Gora i savremene klimatske promjene”, koje je održano na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, istakao da niko pouzdano ne zna koliko će vremenskih nepogoda u budućnosti biti.
– Da li će vremenskih nepogoda u budućnosti biti više ili manje – to niko pouzdano ne zna. Za našu zemlju bitno je da ne zagađujemo vazduh i ne uništavamo prirodu, prevashodno zbog nas, jer je to naš životni prostor. A što se klime tiče – i pored određenih negativnosti, imamo fantastičnu klimu, pogodnu i za život i za razvoj gotovo svih vidova turizma, posebno primorskog. Malo je prostora na Zemlji koji imaju klimatske pogodnosti kao Crna Gora. Dakle, ne treba se plašiti antropogenih klimatskih kataklizmi. Naprotiv, klima je jedan od najdragocjenijih prirodnih resursa Crne Gore i ogroman potencijal za razvoj – istakao je Burić, inače saradnik na Filozofskom fakultetu.
Na predavanju o klimatskim promjenama govorio je i šef Studijskog programa za geografiju, prof. dr Miroslav Doderović. Oni su se osvrnuli i na različite stavove koji u naučnim krugovima postoje o uzrocima klimatskih promjena.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) zastupa stanovište da je dominantan uzrok porasta temperature vazduha u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka ljudski faktor, odnosno porast koncentracije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte.
Burić kaže da se neka klimatska dešavanja u Crnoj Gori uklapaju u globalno stanje, odnosno u skladu su sa opštom predstavom o globalnom otopljavanju.
– Češće se javljaju maksimalne i minimalne dnevne temperature koje imaju „toplije“ vrijednosti, oboreni su pojedini rekordi u posljednje vrijeme, povećana je učestalost i intenzitet toplotnih talasa, itd. Ali, treba istaći da se i na prostoru Crne Gore i na planeti mnoge stvari ne uklapaju u teoriju dominacije antropogenog efekta staklene bašte – kaže Burić.
On za primjer navodi kako paleoklimatske analize pokazuju da bi u uslovima toplije klime trebalo više da raste zimska temperatura nego ljetnja. Na prostoru Crne Gore dešava se suprotno.
– Štaviše, u većem dijelu države postoji trend pada srednje zimske i srednje jesenje temperature vazduha od 1951. do 2008. godine. To ne samo da se ne uklapa u paleoklimatske analoge, nego se ne uklapa ni u teoriju dominacije antropogenog efekta staklene bašte. Ili, uočeno je da relativno bliska mjesta imaju suprotne smjerove tendencije temperature, što nije u skladu sa uticajem ugljen-dioksida na temperaturu. Ipak, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) kaže da u drugoj polovini 20. i početkom 21. vijeka CO2 ima dominantan uticaj na temperaturu: sa rastom koncentracije CO2 – raste i temperatura vazduha, dakle direktna veza, pozitivna. Proučeni koeficijenti korelacije pokazuju da zaista postoji direktna veza između koncentracije ugljen-dioksida i godišnje temperature na prostoru Crne Gore u cjelini, u periodu 1951-2008. godine. Međutim, i ovdje se uočavaju izvjesne nelogičnosti. Unutar ovog perioda bilo je potperioda od 30 do 40 godina kada je veza između temperature u Crnoj Gori i koncentracije CO2 bila negativna, bez obzira na to što je koncentracija CO2 konstantno rasla – objašnjava Burić.
Izvor: http://www.pobjeda.me/2012/05/16/rijec-strucnjaka-uticaj-covjeka-na-globalno-zagrijavanje/