Povećanje dobivanja električne struje iz obnovljivih izvora energije je jedna od direktiva EU prema kojoj do 2030., tj. za šest godina, udio obnovljivih izvora mora biti barem 42.5% ukupno proizvedene energije. Očekuje se da će energija vjetra igrati značajnu ulogu pri energetskoj tranziciji. Stoga je potrebno rasvjetliti pozitivne i negativne strane masovne upotrebe vjetroturbina.

Protivno frazi o „nepotrošivosti“ i „besplatnosti“ energije vjetra, pokazuje se da niti jedno niti drugo nije točno. Vjetroturbine uzimaju kinetičku energiju vjetra kako bi je pretvorile u električnu struju. Što ih više ima i što su veće, to značajnije smanjuju kinetičku energiju vjetra. Osim ovog, primjetan je učinak turbulencije niz vjetar (od turbine) koja pojačava miješanje zraka u prizemnom sloju. To rezultira višom temperaturom blizu tla, naročito noću. Miller i Keith (2018) su izračunali da će predviđeni porast broja vjetroelektrana u SAD-u povisiti prosječnu temperaturu kontinentalnog dijela SAD-a za 0.24 ^oC, tj. četvrtinu zagrijavanja od 19. stoljeća. Uz ovaj, najizraženiji je efekt smanjivanja vlage u prizemnom sloju.

Oba efekta se protežu kilometrima iza vjetroturbina. Keith i sur. (2004) zaključuju da masovna primjena vjetroturbina može djelovati na lokalnu i globalnu klimu promjenom turbulentnog prijenosa u atmosferskom graničnom sloju i da se radi o nezanemarivim efektima na kontinentalnoj skali. Uz kopnene, sve više se vjetroturbine postavljaju i na moru. Platis i sur. (2018) su mjerenjima uz pomoć zrakoplova ustanovili da se pri stabilnim meteorološkim uvjetima efekti niz vjetar mogu zamijetiti na udaljenosti od nekoliko desetaka kilometara, a snaga vjetra biti smanjena do 40%.

Prednosti i nedostaci vjetroelektrana za poljoprivredu

Postavljanje turbina na poljoprivrednoj površini može imati prednost u slučaju da pojava rose povećava mogućnost pojave gljivičnih oboljenja na kulturama, ali i negativne efekte u slučaju da je rosa dobrodošla za rast biljaka, kao i ohlađivanje tla isparavanjem. Osim toga, stupovi turbina predstavljaju zapreke za poljoprivrednu mehanizaciju.

Manje je poznato o zdravstvenim problemima koje blizina vjetroturbina uzrokuje kod ljudi i domaćih životinja. Prvi negativni efekti su zabilježeni još 1979. godine u SAD-u. Radilo se o stanovnicima koji su živjeli do tri kilometra od vjetroturbina. Imali su probleme sa snom i osjećaj tutnjave, uz vibracije. Tvrdili su da su zvukovi intenzivniji i više uznemirujući unutar kuća.

Iako se i danas, uglavnom, mjeri buka koju proizvode turbine u ljudski čujućem spektru, vremenom se pokazalo da je glavni uzročnik zdravstvenih tegoba infrazvuk, tj. zvuk vrlo niskih frekvencija. Takav zvuk prodire kroz zrak, kao i kroz tlo i tako prenosi vibracije na objekte, te je opravdan veći osjećaj neugode unutar objekata. Pulsirajući infrazvuk može prouzročiti kroničnu nesanicu, srčane smetnje, glavobolje/migrene, stres/tjeskobu, promjene raspoloženja, vrtoglavicu i kognitivnu disfunkciju.

Opasnost za životinje

Postoje i izvješća o negativnim efektima na domaće i divlje životinje. Istraživanjem u Poljskoj (Mikolajczak i sur., 2013.) je ustanovljeno da je grupa gusaka koja je bila bliže vjetroturbini dobila manje na težini i imala značajno povišen hormon stresa u krvi u usporedbi od grupe koja je živjela dalje od turbine. Također je primijećena njihova smanjena aktivnost i promjene u ponašanju. Slično istraživanje na jazavcima u Velikoj Britaniji je pokazalo da oni koji žive blizu vjetroturbine imaju 264% povećanu razinu hormona stresa (kortizola). Koliko infrazvuk šteti, na primjer, kokošima pokazalo se u SAD-u. Pritom je jedini razlog za njihovo ugibanje pronađen u odsustvu sna. Postoji još niz svjedočanstava koja govore o negativnim efektima na ponašanje životinja, njihovo zdravlje i fertilitet.

O utjecaju vjetroturbina njemačka stručnjakinja dr. Bellut-Staeck naglašava kako „bismo mogli imati ogromnu, prethodno neprepoznatu prijetnju cjelokupnoj bioraznolikosti.“ U preglednom članku (Dumbrille i sur., 2021.) skupljeni su podaci iz više zemalja. Tako su negativni efekti na zdravlje životinja u reprodukciji, oštećenju ploda i deformitetima pronađeni u Kanadi, Danskoj, Japanu, Portugalu i SAD-u, a smrtnost u Kanadi, Francuskoj i Tajvanu. Kod goveda se radilo o nedostatku očiju i repa, smrti od raka, krvarenju iz nozdrva. Kod pilića su primijećeni nepravilni kljunovi, nedostatak očiju, deformiteti lubanje, nožni zglobovi savijeni pod čudnim kutom. U Ontariju je kod goveda primijećeno agresivno i čudno ponašanje, gubitak težine, smanjenje plodnosti, visok postotak mastitisa (upale tkiva dojke), deformirana telad pri rođenju i visok postotak mrtvorođenih. Slične pojave su zabilježene kod koza u Kanadi i Tajvanu.

Za potrebe izgradnje vjetroelektrana se sijeku šume i izgrađuju kilometri pristupnih putova. Time se smanjuju staništa divljih životinja, mijenja lokalni ekosustav i povećava erozija tla. Ugradnjom velikih betonskih temelja turbina povećava se mogućnost zagađenja i promjena stanja podzemnih voda.

Porezna naknada za poticanje obnovljivih izvora energije

Kod nas ne postoji jedistveno pravilo o udaljenosti vjetroelektrane od naselja. Tako se brojke, u ovisnosti o županiji, kreću od 300 do 800 metara. U Njemačkoj je granica postavljena na 1.000 metara, ali neke pokrajine se pripremaju za ukidanje tog minimuma kako bi ispunile plan proizvedene energije iz obnovljivih izvora.

Porezni obveznici od svakog potrošenog kilovata struje plaćaju i naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije. Tako je u Hrvatskoj 2022. god. trebalo biti prikupljeno oko 250 milijuna eura za tu svrhu, a predviđeno je i povećanje naknade.

„Rentanje“ poljoprivrednog zemljišta za vjetroelektrane

U energetskoj mješavini Hrvatske, energija vjetra i Sunca sudjeluje s 4%, najvećim dijelom vjetra. To znači da bismo za nekoliko godina morali broj vjetroelektrana povećati nekoliko puta i sve to kako bismo se približili EU zadanom cilju od 42.5%. Ovdje treba uzeti u obzir i stalni trošak pričuvnih energetskih sustava, budući da vjetar u anticiklonalnim situacijama vrlo slabo puše, a noću solarni paneli ne rade.

S obzirom na opće stanje hrvatske poljoprivrede i prostorne potrebe vjetroelektrana, u budućnosti se može očekivati izgradnja vjetroelektrana na vrijednoj poljoprivrednoj površini. Pritom bi poljoprivrednici lako mogli postati iznajmljivači zemljišta nezainteresirani za uzgoj biljaka ili stoke. Udio EU u globalnim emisijama ugljikovog dioksida je 8%. Masovna upotreba vjetroelektrana, upotreba velikih površina i potreban novac će samo simbolično, a ne stvarno doprinijeti njegovom smanjenju. Time upotreba „lijeka“ – vjetroelektrana postaje gora od „bolesti“ – emisija ugljikovog dioksida. Pogrešna je pretpostavka da pulsirajući infrazvuk, samo zato jer ga ljudi ne čuju, ne djeluje štetno na organizam ljudi i životinja. Nuklearna radijacija se također ne osjeća, ali svejedno njena veća ili dugotrajnija doza ubija.

 

Autor članka: Dušan Bižić, dipl. meteorolog

IZVOR: https://gospodarski.hr/rubrike/ostalo/jesu-li-vjetroelektrane-rjesenje-ili-uzrok-problema/