Upravo to je naslov predavanja Hans Werner Sinn-a iz 2013. godine: https://www.youtube.com/watch?v=jm9h0MJ2swo
Sinn je profesor ekonomije, dugogodišnji (1999-2016) predsjednik Instituta za ekonomska istraživanja iz Mϋnchena. Energetski zaokret (Energiewende) je izraz za njemačka nastojanja da se od fosilnih i nuklearnog goriva okrenu obnovljivim izvorima energije i do 2050. godine veći dio energije bude iz obnovljivih izvora.
Kad po Internetu tražite razdiobu energije po vrsti goriva, stalno se susrećete s grafikonima koji predstavljaju razdiobu električne energije, a ne ukupno proizvedene i potrošene. U mnogim grafikonima razvijenih zemalja obnovljivi izvori zauzimaju značajan postotak i čini se kao da stvarno imaju šansu uskoro zamijeniti fosilna goriva. Međutim, nigdje kao u ovom predavanju nije jasno predstavljena slika koliko energije se zaista troši u pojedinom sektoru i o kojem se gorivu radi.
Struktura potrošnje energije krajnjih korisnika u Njemačkoj, procjena za 2012. god.
Od ukupno potrošene energije, udio fosilnih goriva je 84.1% (desno dolje). Od toga 19.2% je toplina potrebna industriji, 26.4% zagrijavanje vode i prostora u kućanstvima, promet 26.6%. Proizvodnja struje zauzima 20.8%. Obnovljivi izvori (lijevo gore) sudjeluju u ukupno proizvedenoj energiji s 12.2%. Od vjetra i Sunca dobija se ukupno 2.8% ukupne energije (vjetar 1.8, fotonapon 1%). Ostalo ćete morati sami prevesti, jer bi post bio predugačak.
Prva brojka koja me iznenadila je da na struju otpada jedna petina ukupno potrošene energije (mislio sam da je puno više, jer se o struji stalno govori kad je riječ o energiji).
Drugo je vrlo mali (2.8%) udio energije Sunca i vjetra u ukupnoj proizvodnji. Tada je Njemačka imala 22 297 vjetroturbina i 1.09 milijuna fotonaponskih uređaja (nije malo, složit ćete se).
Kad pogledate obnovljive izvore, daleko najveći dio zauzima toplina iz biomase (5.1%), skoro dvostruko više od Sunca i vjetra zajedno. Radi se o peletima. Sinn o tome nije govorio uopće, ali u sljedećim postovima ću dati dodatne činjenice.
Bez obzira koliko malo energije potječe od Sunca i vjetra, ona je vrlo skupa i značajno diže krajnju cijenu za korisnike. Na sljedećem grafikonu prikazane su cijene struje za više zemalja.
Lijevo je cijena struje za kućanstva u eurocentima po kilovat-satu, dolje je instalirana snaga uređaja koji koriste vjetar i Sunce u vatima po glavi stanovnika.
Postoji dobra povezanost (korelacija) između snage obnovljive energije i cijene struje. Drugim riječima, što više postavljate vjetro- i fotonaponske elektrane – cijena struje je viša.
Evo kako izgleda usporedba Francuske i Njemačke:
Cijena struje za kućanstva (prva polovina 2013. god.) u centima/kilovat-satu
Za razliku od njemačkog zaokreta, Francuska podmiruje 71.6% (malo manje od tri četvrtine) električne energije iz 58 nuklearnih centrala.
Automobili su već dugo simboli (kao nekad konji) čovjekove slobode kretanja, odn. slobode općenito. Njemačka je vrlo razvijena zemlja koja daje značajne subvencije za kupnju automobila na električni pogon. Bez obzira na to, 2018. god. u Njemačkoj je bilo registrirano 80 000 takvih vozila, od 46.5 milijuna ukupno registriranih (0,17%). Obzirom na plan iz 2010. god. da električnih vozila bude jedan milijun do 2022. god., očigledno je da neće ni izdaleka biti ispunjen. Prije nekoliko dana kancelarka Merkel iznijela je novi plan, ovaj put do 2030. godine. Očekuje se broj od 7 do 10 milijuna elektro-automobila. Dakle, jedan posto već imaju, ostaje još „samo“ 99%.
Ostale mjere ukratko se svode na veće oporezivanje svega što ima veze s fosilnim gorivima (gorivo, lož-ulje, avionske karte, industrijska proizvodnja po toni CO2) i financijsku pomoć države za sve „klimatski prijateljske“ modele transporta, grijanja itd. Značajno će se financirati nove vjetro-elektrane i fotonaponski uređaji.
Nisam našao da će biti sufinancirani automobili koji voze na biomasu. Šteta, jer gotova rješenja već postoje (vidi sliku).
Automobil na plin od sagorijevanja drva
Vlasnik kaže da troši 30 kg drva na 100 km vožnje. Po dodatnom spremištu goriva na krovu čini se da ih čeka dugačka vožnja.
IZVOR: https://klimaienergija.blog/2019/09/29/energetski-zaokret-u-nista/
