Košava duva sve slabije

Brzina najzastupljenijeg vetra u našem regionu smanjila se od 1948. do 2010. godine za skoro dva metra po sekundi, utvrdio Đorđe Romanić, meteorolog iz Srbije, koji radi u Kanadi

Košava slabi u svim regionima Srbije, zaključak je meteorologa Đorđa Romanića, istraživača na Institutu „Vindi” Univerziteta u zapadnom Ontariju, u Kanadi. Za potrebe doktorata, na temu „Ispitivanje dinamičkih karakteristika košave”, koji Romanić piše na Institutu za meteorologiju Fizičkog fakulteta u Beogradu, analizirao je podatke o najzastupljenijem vetru u našoj zemlji.

– Vetrovi brzina većih od pet metara u sekundi u većem su slabljenju od vetrova sporijih od ove brzine. U proseku, košava brzine veće od pet metara u sekundi oslabila je za oko 0,3 metra po sekundi na svakih 10 godina, što je skoro dva metra po sekundi od 1948. do 2010. godine. Slabljenje je jednako izraženo u svim regionima Srbije – istakao je Romanić u razgovoru za „Politiku”.

Zainteresovan za temu dinamike atmosfere, čija je osnova upravo vetar, Romanić se odlučio da osim doktorata koji piše i u Kanadi (na temu „Numeričko modelovanje vetra u urbanim sredinama”) istraži i najznačajniji vetar u domovini. Uočio je da se smanjio i broj dana u godini sa košavom. Najveće smanjenje je zabeleženo u Beogradu i Velikom Gradištu (oko pet košavskih dana po deceniji), a najmanje u Novom Sadu i Vršcu (oko 2,5 dana po deceniji). Posle 1996. nijedna godina nije imala više od 100 košavskih dana.

Košava u Beogradu

Kako nam je rekao Romanić, ovoj temi se posvetio godinu i po dana, a proces odobravanja teksta trajao je skoro sedam meseci. Koristio je podatke o brzini i pravcu vetra tokom 62 godine, od 1948. do 2010, sa pet meteoroloških stanica: Beograd, Novi Sad, Smederevska Palanka, Veliko Gradište i Vršac, uz brojne druge stručne statističke metode (poput metoda Senovog nagiba).

Pitali smo doktoranda o uzrocima slabljenja košave?

– To su slabljenje intenziteta ciklona i anticiklona koji dovode do njenog nastanka. Ovo smo pokazali analizom vetrova na velikim visinama, višim od 1.000 metara od tla, koji su, takođe, zabeležili negativni trend. Ovi vetrovi nisu pod uticajem hrapavosti podloge, zbog širenja gradova i urbanizacije, a intenzitet njihovog slabljenja se slaže sa intenzitetom slabljenja košave. Mnoga istraživanja pokazuju da i intenzitet sibirskog anticiklona i mediteranskih ciklona slabi – pojasnio je Romanić.

Slabljenje košave ne bi moglo da ima negativan uticaj na vetroenergetski sektor: eventualno na kvalitet vazduha u gradovima, dok su poljoprivreda i saobraćaj – „u plusu”, ukazao je naš sagovornik i dodao da, u svakom slučaju, situacija nije alarmantna.

Košava je lokalni vetar koji nastaje kada se iznad Mediterana nalazi sistem niskog vazdušnog pritiska (mediteranski cikloni) a, istovremeno, iznad Ukrajine i zapadne Rusije dominira sistem visokog vazdušnog pritiska (Sibirski anticiklon). Slikovitije, anticiklon je „planina vazduha”, a cikloni „doline vazduha”, što dovodi do kretanja hladnog vazduha iz oblasti anticiklona ka oblasti ciklona. Kada ovaj vazduh naiđe na Karpate i, s obzirom da je hladan i težak, ne može da pređe preko njih, spušta se u dolinu Dunava. Prateći reku, kod Đerdapske klisure izlazi kao jak i turbulentan vetar.

Trend košave za Beograd

Košava nema isti pravac u svim regionima. Na primer, južnog je karaktera u oblasti Vršca, istočnog u oblasti Novog Sada i pretežno jugoistočnog pravca u Beogradu. Osećaju je i žitelji u jugozapadnoj Rumuniji i severozapadnoj Bugarskoj (uz Dunav), ali ne tako jako kao mi. Ponekad dosegne i do istočne Hrvatske i južne Mađarske.

Najčešće duva zimi, u jesen i u proleće. Uzrokuje subjektivni osećaj nižih temperatura. Na primer, ako je temperatura vazduha minus pet stepeni Celzijusa, a brzina košave 10 metara u sekundi, tada osećamo kao da je temperatura minus 14 stepeni Celzijusa.

Rad na temu košave, koji je Romanić napisao zajedno sa njegovim mentorom profesorom dr Mlađenom Ćurićem i kolegama Ilijom Jovičićem i Milošem Lomparom, nedavno je objavljen u prestižnom časopisu engleskog Kraljevskog meteorološkog društva „International Journal of Climatology”. Inače, iako je najzastupljeniji vetar kod nas, košava kao tema nije popularna među našim naučnicima: prethodni naučni rad o košavi napisao je davne 1950. godine profesor Marko Milosavljević.

Monsuni – najpoznatiji lokalni vetrovi na Zemlji

Postoji mnogo vetrova lokalnog karaktera širom sveta. U regionu, najsličniji košavi je bura. Drugi lokalni vetrovi u regionu su: jugo, vardarac, fen, oštro i široko. Najpoznatiji lokalni vetrovi na Zemlji su monsuni, duvaju u jugoistočnoj Aziji i zapadnoj Africi.

 

Izvor: www.politika.rs