Meteorološki dnevnici Vladimira Jakšića – svedočanstvo prvih meteoroloških merenja i osmatranja u Beogradu i Srbiji

VLADIMIR JAKŠIĆ (1824-1899), osnivač srpske statistike i meteorologije, je davne 1848. godine započeo sa redovnim meteorološkim merenjima i osmatranjima u Beogradu (na Senjaku), koja su trajala pune 52 godine, sve do njegove smrti u 1899. godini. Uporedo sa merenjima u Beogradu, Jakšić je osnivao meteorološke stanice i po svim većim mestima u ondašnjoj Srbiji, tako da je 1857. godine Jakšićeva mreža imala u svom sastavu čak 27 stanica, što je u ono vreme predstavljalo jednu od najgušćih meteoroloških mreža u okviru jedne države.

Jakšićeva merenja i osmatranja su zabeležena u dnevnicima (Pogodopis), koji su ukoričeni u šest svezaka. Do danas je sačuvano pet svezaka, dok nedostaje jedna (četvrta) sveska. Sačuvani meteorološki dnevnici Vladimira Jakšića sadrže dnevne meteorološke podatke za period od januara 1848. do novembra 1865. godine, kao i za period od decembra 1875. do decembra 1899. godine. Međutim, nedostaju podaci za period od decembra 1865. do novembra 1875. godine. Dakle, od 52 godine Jakšićevih merenja, sada imamo na raspolaganju 42 godine (nedostaju podaci za 10 godina). Po svemu sudeći, izgleda da je čitavih 10 godina Jakšićevih merenja i osmatranja otišlo u nepovrat.

Nažalost, rezultati Jakšićevih merenja i osmatranja nisu do sada javno publikovani, iz prostog razloga što se niko nije detaljno i profesionalno bavio obradom i analizom meteoroloških podataka, u cilju pripreme za njihovu javnu upotrebu. Na taj način, meteorološka struka, ali i najšira javnost, su decenijama unazad ostale uskraćene za ovaj dragocen meteorološki niz, kojim se samo retke države mogu pohvaliti. Pavle Vujević (1881-1966), dugogodišnji upravnik Meteorološke opservatorije na Vračaru, je još početkom 1930-ih godina u jednom svom radu o klimi Beograda napisao rečenicu koja se odnosi na Jakšićeva merenja, a koja glasi ovako: „Kada se podaci pok. Jakšića budu pažljivo sredili, proverili i preračunali na način da se za svaki dan dobije stvarna srednja temperatura, što je vrlo pipav i dugotrajan posao, raspolagaćemo materijalom od 84 godine i pitanje o podneblju Beograda moći će se proučiti sasvim detaljno.“ (slika 1)

SLIKA 1 – Vujevićeva rečenica o Jakšićevim merenjima, PODNEBLJE BEOGRADA (1933)

Dakle, posle ovakve Vujevićeve rečenice, napisane pre više od 80 godina, moram reći da su meni lično teško shvatljive i apsolutno neprihvatljive ogromne razmere nerada, nemara i neodgovornosti državne meteorološke službe (RHMZ) prema Jakšiću i njegovim merenjima, koja već više od 100 godina čekaju da ih neko pogleda, pregleda, obradi, analizira i pripremi za javnu upotrebu. Dakle, Jakšićevi dnevnici više od jednog veka čekaju da ih neko otvori (!?).

Istina, bilo je tu i tamo povremenih pominjanja Jakšićevih merenja, ali nažalost, gotovo isključivo u kontekstu izmišljanja kojekakvih izgovora – kako su Jakšićevi podaci navodno neupotrebljivi, da navodno imaju mnogo nedostataka, koje je gotovo nemoguće ispraviti (!?), da je Jakšićeva metodologija merenja i osmatranja navodno bila nepouzdana, da navodno ima mnogo očiglednih grešaka u podacima, itd, itd… U jednom klimatološkom radu je rečeno da ima mnogo „očiglednih grešaka“ u Jakšićevim podacima (slika 2), a to bi valjda trebalo da znači da su „očigledne greške“ primećene i da se onda zna šta sa njima treba raditi, odnosno da ih meteorološka služba može ispraviti, i to na naučnoj i stručnoj osnovi.

SLIKA 2 – Neargumentovana kritika Jakšićevih merenja, knjiga KLIMA SRBIJE – Ducić i Radovanović (2005)

Međutim, istina o Jakšićevim merenjima je sasvim drugačija, a plasirane neistine od strane odgovornih osoba iz državne meteorološke službe (RHMZ) su imale svrhu da prikriju njihovo neznanje i opravdaju njihov višedecenijski nerad, nemar i neodgovornost prema svojoj bogatoj meteorološkoj zaostavštini i nacionalnom blagu. S obzirom na ove (žalosne) činjenice, mala grupa meteo-entuzijasta je započela vrlo važan i obiman posao, da bi naš Beograd u dogledno vreme dobio homogen niz mesečnih i dnevnih meteoroloških podataka.

SLIKA 3 – Stranica iz Jakšićevog dnevnika osmatranja i merenja – avgust 1850. godine

Iako stara Jakšićeva merenja nisu bila na istoj lokaciji gde se sada nalazi Meteorološka opservatorija Beograd na Vračaru, ipak su od izuzetnog značaja za sagledavanje vremenskih prilika iz tog perioda. Na osnovu njih beogradski meteorološki niz se može produžiti za nekih četrdesetak godina, u cilju obrade podataka i analize trendova klimatoloških parametara. Zbog toga se pristupilo skeniranju Jakšićevih dnevnika, kao i prebacivanju podataka iz Jakšićevih dnevnika u digitalni oblik.

Jakšićevi dnevnici su skenirani u dva navrata: jedan dnevnik je skenirao Predrag Petrović (RHMZ) u julu 2008. godine, a preostala četiri dnevnika su skenirali Vladimir Bilak (MeteoLogos) i Nedeljko Todorović (RHMZ) u avgustu 2012. godine, kada su uradili i digitalizaciju rezultata Jakšićevih merenja.

Treba napomenuti da je do sada urađena rekonstrukcija Jakšićevih meteoroloških podataka, odnosno (preliminarna) redukcija MESEČNIH temperaturnih podataka sa stanice Senjak na stanicu Vračar, i to na osnovu srednje razlike između ove dve gradske lokacije (uporedni period 1888-1899. godina). Na taj način su kvalitetno rekonstruisani kompletni Jakšićevi MESEČNI temperaturni podaci sa Senjaka, što znači da je uspešno produžen beogradski niz MESEČNIH temperaturnih podataka.

SLIKA 4 – Rekonstruisane temperature Jakšićeve mreže stanica (SRBIJA i BEOGRAD) za period 1856-1862.

U narednom periodu planira se rekonstrukcija, odnosno redukcija DNEVNIH temperaturnih podataka sa stanice Senjak na stanicu Vračar, što će biti daleko obimniji i složeniji poduhvat u odnosu na do sada urađene korekcije i redukcije MESEČNIH vrednosti.

NAPOMENA: Na osnovu (preliminarne) procene razlika DNEVNIH vrednosti minimalnih i maksimalnih temperatura između stanica Senjak i Vračar, preporučuje se da se Jakšićeve originalne DNEVNE minimalne temperature spuste za 2 stepena, a da se Jakšićeve originalne DNEVNE maksimalne temperature podignu za 1 stepen (TMIN = Jakšić original – 2 stepena, TMAX = Jakšić original + 1 stepen). Na taj način se dobijaju približne vrednosti minimalnih i maksimalnih DNEVNIH temperatura redukovanih sa Senjaka na Vračar, čime se produžava niz DNEVNIH temperaturnih podataka za Beograd.

 

NAPOMENA 1: (25.05.2014) – Urađena je redukcija, odnosno rekonstrukcija Jakšićevih MESEČNIH temperaturnih podataka sa Senjaka. Više o tome pročitajte OVDE.

NAPOMENA 2: (19.05.2020) – Urađena je redukcija, odnosno rekonstrukcija Jakšićevih DNEVNIH temperaturnih podataka sa Senjaka. Više o tome pročitajte OVDE.

 

Publikaciju o meteorološkoj delatnosti Vladimira Jakšića možete preuzeti OVDE.

Skenirane meteorološke dnevnike Vladimira Jakšića možete preuzeti OVDE.

Opširan tekst o meteorološkim merenjima i osmatranjima Vladimira Jakšića možete pogledati OVDE.

Opširan tekst o životu i delu Vladimira Jakšića možete preuzeti OVDE.

Rad o redukciji srednjih MESEČNIH temperatura sa stanice Senjak na stanicu Vračar možete pogledati OVDE.

Opširan tekst o rekonstrukciji Jakšićevih DNEVNIH temperaturnih podataka za BEOGRAD (1848-1865, 1876-1887) možete pogledati OVDE.

Jakšićeve originalne meteorološke podatke u digitalnom obliku možete pogledati OVDE.

Redukovane dnevne temperaturne podatke (Tmin i Tmax) sa stanice Senjak na stanicu Vračar (preliminarna redukcija), za periode od 1848. do 1865. i od 1876. do 1899. godine možete pogledati OVDE.

Uporedni pregled dnevnih temperaturnih podataka (Tmin i Tmax) dobijenih redukcijom sa stanice Senjak na stanicu Vračar i originalnih temperaturnih podataka sa stanice Vračar (paralelna merenja od 13.07.1887. do 31.12.1899. godine) možete pogledati OVDE.

RTS – emisija o Vladimiru Jakšiću, iz serijala pod nazivom Istorija nauke, možete pogledati OVDE.

 

 

 

Copyright © 2015. MeteoLogos – svet meteorologije (Sva prava zadržana)