Hidrološki pojmovi

Osnovni hidrološki pojmovi

01. vodomerna letva (vodomer) – fiksni merni uređaj standardnih dimenzija sa skalom na kojoj se, sa tačnošću ±1 cm, može očitati vodostaj;

02. vodostaj – vertikalno rastojanje nivoa vodenog ogledala od nule na skali vodomera, izraženo u centimetrima, sa predznakom “-“ ako je nivo vode niži od nulte tačke;

03. gradijent potencijala – razlika kota nivoa podzemne vode za dve posmatrane tačake, podeljena sa rastojanjem između ovih tačaka i izražava se u vidu odnosa ovih veličina, ili u procentima, ili u promilima;

04. izveštajna stanica – hidrološka stanica sa koje se sabirnom centru, u realnom vremenu, dostavljaju osmotreni i izmereni podaci o vrednostima pokazatelja stanja kvaliteta i/ili kvantiteta vode;

05. mreža hidroloških stanica površinskih voda – skup svih hidroloških stanica na prirodnim i veštačkim vodotocima na teritoriji Republike Srbije, koje se nalaze u nadležnosti Republičkog hidrometeorološkog zavoda (Zavod) i čije se održavanje i funkcionisanje finansira iz budžeta Republike Srbije;

06. mreža hidroloških stanica podzemnih voda prve izdani (pijezometara) – skup svih hidroloških stanica podzemnih voda prve izdani na teritoriji Republike Srbije, koje se nalaze u nadležnosti Zavoda i čije se održavanje i funkcionisanje finansira iz budžeta Republike Srbije;

07. organoleptičke osobine vode – čulima opažene osobine vode;

08. pijezometar – hidrogeološka bušotina izvedena na takav način da nivo vode u njoj odgovara nivou podzemne vode u njenoj okolini i služi za merenje rastojanja od fiksne tačke njegove konstrukcije do nivoa vode, a po potrebi i za merenje temperatura vode i uzimanje uzoraka vode za analize njenog kvaliteta;

09. pronos suspendovanog nanosa – masa suspendovanog nanosa koji protekne kroz poprečni profil vodotoka u jedinici vremena i izražava se u g/s, ili kg/s, ili t/god.;

10. proticaj vode – zapremina vode koja protekne kroz poprečni profil vodotoka u jedinici vremena i izražava se u m3/s ili l/s;

11. suspendovani nanos – deo ukupnog rečnog nanosa koji se održava u suspenziji usled turbulentnog tečenja vode u vodotoku;

12. uspostavljanje stanice – skup svih aktivnosti i radova, počev od analize potreba, preko donošenja odluke, izbora mikrolokacije, izgradnje, montaže opreme do puštanja u rad hidrološke stanice površinskih/podzemnih voda;

13. hidrološka stanica površinskih voda – stacionarni merni punkt na vodotoku, kanalu, prirodnom ili veštačkom jezeru (akumulaciji) sa odgovarajućim objektima i opremom na kome se izvršava utvrđeni program merenja/osmatranja i uzorkovanja;

14. hidrološka stanica podzemnih voda – pijezometar, ili baterija pijezometara, ili profil pijezometara na kojima se vrše merenja i uzorkovanja u skladu sa utvrđenim programom rada;

Obrada hidroloških podataka

Na hidrološkim stanicama Zavoda vrše se osmatranja i merenja vodostaja, proticaja vode, temperature vode, koncentracije lebdećeg nanosa, pojave leda kao i uzimanje uzoraka vode za određivanje kvaliteta vode.
Cilj obrade rezultata merenja i osmatranja je dovođenje podataka u oblik najpogodniji za skladištenje, objavljivanje i analizu.
Pre osnovne obrade podataka vrši se njihova kontrola, dopunjavanje i korekcija eventualnih grešaka. Način obrade hidrološke veličine zavisi od njenih karakteristika i načina registrovanja.
Vodostaji na rekama se osmatraju (registruju) terminski ili kontinualno. Ako se registrovanje vodostaja vrši pomoću limnigrafa, oscilacije vodostaja se zapisuju na limnigrafsku traku u formi analognog dijagrama. Traka se obrađuje pomoću posebnog uređaja – digitajzera, koji vrši konverziju podataka sa trake u numerički oblik. Skladište se časovne vrednosti vodostaja, dnevni (trenutni) ekstremi i  čas pojave. U poslednje vreme, na hidrološkim stanicama se koriste uređaji za numeričko (digitalno) registrovanje i skladištenje podataka o vodostaju (data loger), koji vodostaj registruju u zadatim vremenskim intervalima (npr. na svakih 20 min, 30min, 1 čas, itd.).
Proticaji se obrađuju za sve hidrološke stanice na kojima se vrše hidrološka merenja. Ukoliko je na potezu hidrološke stanice izvršen dovoljan broj hidrometrijskih merenja proticaja vode, za profil vodomera se konstruiše tzv.«kriva proticaja», koja predstavlja zavisnost proticaja vode od vodostaja  Q = f (H). Posebnim metodama vrši se ekstrapolacija krive proticaja za vodostaje koji nisu obuhvaćeni merenjima. Pomoću krive proticaja vrši se preračunavanje vodostaja u proticaje.
Merenje temperatura vode se vrši jednom dnevno. Obrada podataka o temperaturi vode se sastoji u njihovoj proveri i poređenju sa izmerenim temperaturama sa susednih stanica. Prilikom hidrometrijskog merenja proticaja vode, u odgovarajućim vertikalama poprečnog profila, uzimaju se uzorci za određivanje koncentracije lebdećeg nanosa u tački. Uzimajući u obzir geometrijske elemente poprečnog profila reke, određuje se koncentracija lebdećeg nanosa u profilu, a poznavanjem proticaja vode izračunava se pronos lebdećeg nanosa u profilu. Za svakodnevno određivanje pronosa lebdećeg nanosa uspostavlja se zavisnost između proticaja vode i pronosa lebdećeg nanosa.
U okviru osnovne obrade podataka, određuju se sledeće vrednosti hidroloških veličina:
•  srednje dnevne, dnevni ekstremi i čas njihove pojave
•  srednje mesečne, mesečni ekstremi i datumi njihove pojave
•  srednje godišnje, godišnji ekstremi i datumi njihove pojave
•  krive trajanja i krive učestalosti
•  hronološki grafikon promene (nivogrami, hidrogrami itd.)
Za proticaje (oticaj), računaju se sledeći kvantitativni pokazatelji površinskog oticaja: zapremina ukupno otekle vode, specifični oticaj i ukupna visina (sloj) oticaja.
Tokom obrade podaci se skladište na radnim stanicama. Nakon završne obrade i verifikacije, podaci se smeštaju u bazu hidroloških podataka. Baza je realizovana korišćenjem sistema za upravljanje relacionim bazama podataka RDBMS Oracle i nalazi se na serveru IBM xSeries 235.
Baza hidroloških podataka formirana je 1994.godine i omogućava evidenciju, kontrolu i obradu svih relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih hidroloških veličina neophodnih za praćenje režima površinskih i podzemnih voda.
Baza se sastoji od osam podsistema:
•  površinske vode
•  podzemne vode
•  kvalitet voda
•  otpadne vode
•  deponije
•  izvori
•  vodovodi
•  bunari

Baza podataka omogućava:
•  evidenciju podataka o mreži hidroloških stanica
•  unos i konverziju hidroloških veličina, pojava i merenja
•  proračun izvedenih veličina i obradu merenja (proticaji, koncentracija lebdećeg nanosa u profilu, pronos lebdećeg nanosa u profilu, broj dana ledenih pojava itd.)
•  proračun karakterističnih vrednosti (srednje vrednosti, ekstremi, vrednosti  određenog trajanja, verovatnoću pojave itd.)
•  pretraživanje podataka po parametrima
•  kreiranje izveštaja po parametrima i u obliku godišnjaka
•  zaštitu podataka od neautorizovanog pristupa
•  svakodnevno pravljenje rezervne kopije podataka
U toku je unapređenje postojeće baze podataka, a cilj je formiranje GIS (Geografski informacioni sistem) orijentisane baze kao i stvaranje uslova da određeni podaci budu raspoloživi preko Interneta.

Objavljivanje hidroloških podataka

Zavod ima obavezu objavljivanja Hidrološkog godišnjaka, a za podatke koji se odnose na prethodnu godinu. Hidrološki godišnjak Republike Srbije izdaje se u tri knjige:
1. Površinske vode (sadrži podatke o vodostajima, proticajima vode, temperaturama vode, pronosu lebdećeg nanosa i podatke o ledenim pojavama)
2. Podzemne vode (sadrži podatke o nivoima i temperaturama podzemnih voda)
3. Kvalitet voda (sadrži podatke o kvalitetu površinskih i podzemnih voda)

Hidrološki godišnjak-Površinske vode sadrži obrađene podatke osmatranja i merenja na hidrološkim stanicama osnovne mreže stanica površinskih voda Republike Srbije. Na teritoriji Republike Srbije (bez teritorije AP Kosovo i Metohija), osmatranja i merenja vrše se na oko 190 hidroloških stanica. Od rata 1999. godine i dolaska međunarodne misije UN na Kosovo i  Metohiju, Republički Hidrometeorološki Zavod Srbije je prestao sa aktivnostima na većem delu teritorije ove pokrajine.
Godišnjak sadrži dnevne vrednosti vodostaja, minimalne, srednje i maksimalne vrednosti po mesecima i za godinu, kao i datume pojave ekstrema. Na hidrološkim stanicama vodostaji se očitavaju na vodomernoj letvi, a registruju se pomoću limnigrafa i/ili digitalnih registratora.
Osmatranje se vrši u terminu 07 00 časova po zimskom računanju vremena, odnosno u 08 00 časova po letnjem računanju vremena (06 00 časova po UTC – Universal Time Coordinated), a na 36 stanica i u terminu 19 00 časova po zimskom računanju vremena, odnosno u 20 00 po letnjem računanju vremena (18 00 po UTC).
Na stanicama na kojima se vodostaji registruju limnigrafom ili digitalno, u godišnjacima su dati srednji dnevni vodostaji. Na stanicama sa dva termina osmatranja dati su srednji vodostaji za ta dva termina, a za ostale stanice dati su vodostaji osmotreni u 07 00, odnosno u 08 00 časova. Vrednosti vodostaja su izražene u santimetrima (cm). Podaci koji nedostaju označeni su sa “ – “, a suvo korito sa “suvo”.
Uporedo sa podacima o vodostaju, prikazane su i osmotrene ledene pojave, ledohod simbolom “ ● “ i ledostaj simbolom “ | “, sa desne strane vrednosti vodostaja za taj dan.

Osim vodostaja, u godišnjaku su prikazane po stanicama dnevne vrednosti proticaja vode, minimalne, srednje i maksimalne vrednosti po mesecima i za godinu, kao i datumi pojave ekstrema. Date vrednosti proticaja vode su izračunate na osnovu odgovarajućih vrednosti vodostaja (srednji dnevni ili osmotreni u jutarnjem terminu) i krivih proticaja. Vrednosti proticaja vode su izražene u metrima kubnim u sekundi (m3/s) i date su sa tri značajne cifre. Podaci koji nedostaju označeni su sa “ – “.
Godišnjak sadrži i dnevne vrednosti temperature vode, minimalne, srednje i maksimalne vrednosti po mesecima i za godinu, kao i datume pojave ekstrema. Vrednosti temperatura vode su izražene u stepenima Celzijusa (0C). Podaci koji nedostaju označeni su sa “ – “.
Najzad, godišnjak sadrži i dnevne vrednosti pronosa lebdećeg nanosa, minimalne,  srednje i maksimalne vrednosti po mesecima i za godinu, kao i datume pojave ekstrema. Vrednosti pronosa lebdećeg nanosa su izražene u kilogramima u sekundi (kg/s). Podaci koji nedostaju označeni su sa “ – “.

Izvor: RHMZ Srbije

 

Copyright © 2011. MeteoLogos – svet meteorologije (Sva prava zadržana)