Prije godinu i pol sam objavio članak o energetskom zaokretu u Njemačkoj, zasnovan na predavanju H.W. Sinna iz 2013. godine (ovdje). Analizom stanja Sinn je najavio probleme u njemačkoj “Energiewende” (energetskom zaokretu) prema energiji vjetra i Sunca iz dva elementarna razloga – stohastičkoj prirodi tako prikupljene energije i njenoj maloj gustoći. Ovo „stohastičko“ znači da se ne može planirati proizvodnja iz vjetroturbina, zbog hirovitosti puhanja vjetra, a i vjetar i Sunce su energije male gustoće, jer je potrebna ogromna površina da bi se “požnjela” potrebna energija.
Prije nekoliko dana je objavljen poseban izvještaj njemačkog Saveznog revizorskog ureda, samostalnog tijela koje analizira ekonomske i gospodarske tokove cijele države, pri čemu je njemački ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier dobio lošu ocjenu. Struja za kućanstva i male privrednike je najskuplja u Europi, energetski zaokret skup, a opasnost nestanka struje podcijenjena. Boje se revizori da će se, ako Njemačka tako nastavi, izgubiti društvena prihvatljivost energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima. Samo za električne vodove iz poreza treba namaknuti 85 milijardi Eura u sljedećih deset godina. Opasnost od nestanaka struje vide u prenaglom odricanju od nuklearnih i termoelektrana na ugljen, pri čemu bi mogao nastati manjak od približno pet gigavata snage, ekvivalent deset većih termoelektrana. Procjene ministarstva su preoptimistične i neizvedive, a nedostaje i razrada najgoreg slučaja (worst case scenario). Uska grla električne mreže neće moći biti riješena do 2025. god., a nedostaje i strategija opskrbe i stabilnosti elektroenergetskog sustava.
Tako su revizori ministru dali čistu jedinicu i poslali ga na popravni, a on obećao da će razmotriti navedene probleme.
Činjenicu da je struja iz obnovljivih izvora skupa i nepouzdana ne treba objašnjavati, ali ovo za električne vodove vrijednosti 85 milijardi mislim da treba. Naime, kad tako žestoko krenete u izgradnju vjetroturbina, a Njemačka ih ima 30 000, i nastojite sve aktivnosti odrađivati na struju, onda vam je potrebna ponovna elektrifikacija. Uzmimo za primjer električne automobile. Ako želite i nudite državni novac (potporu) za njihovu kupnju, trebaju vam i “benzinske” stanice koje će moći istovremeno posluživati više od dva-tri auta. U tom slučaju potreban je novi strujni vod prema “pumpi”, jer postojeći nisu dovoljni da izdrže takva opterećenja. Takva komplikacija se prenosi dalje na kućanstva, malu privredu i sve ostalo. Istovremeno vam treba i potpuna (značajno jača) premreženost cijelog sustava, u nadi da će dovoljno vjetra biti barem u nekom dijelu države. Za vrijedan cilj se isplati žrtvovati standard, sigurnost, slobodu kretanja i poneku stotinu smrti od hladnoće (kao što je to nedavno bilo u Texasu). Nama nude imaginarni cilj kontrole klime (prirodu se tu ništa ne pita) s imaginarnim zagrijavanjem.
Odstupanja satelitskih mjerenja temperature niže atmosfere od prosjeka 1991.-2020. Izvor: dr. Roy Spencer
Na slici gore je najnoviji grafikon satelitskih temperaturnih mjerenja iz kojeg se vidi da je globalna temperatura ožujka ove godine jednaka tridesetogodišnjem prosjeku (1991.-2020.). Najkraće rečeno, s temperaturom se ne događa ništa posebno; skoro da se ne može zamisliti stabilnija veličina u inače kaotičnom klimatskom sustavu.
Nepostojeći trend zagrijavanja lako bi mogao postati zahlađenje, jer se pojavila La Niña. Radi se o pojačanom miješanju oceanske vode, pri čemu hladna voda iz dubina dolazi na površinu i snižava površinsku temperaturu oceana. Ova pojava traje od 9 do 12 mjeseci, a rijetko i do dvije godine.
Srednja odstupanja površinske temperature Tihog oceana od 28.2. do 27.3.2021. Plave nijanse – La Niña
Ne znamo koliko će ova najnovija La Niña trajati i koliko će biti intenzivna, ali će vjerojatno (kao i prošle) imati značajne posljedice na vremenske prilike na nekoliko kontinenata, pa tako i na čuvenu globalnu temperaturu. Tu mi ne možemo ništa učiniti.
Izvori:
https://www.pmel.noaa.gov/elnino/lanina-faq
Autor članka: Dušan Bižić, dipl. meteorolog
IZVOR: https://klimaienergija.blog/2021/04/05/energetski-zaokret-i-la-nina/
