Jeste li primijetili da se u posljednje vrijeme puno raznih modela bavi dalekom budućnosti? Iako ne sumnjam u želje znanstvenika da pokušaju simulirati buduću stvarnost, za mene će to uvijek ostati neozbiljna kategorija. Mislim da svaka struka mora snositi barem dio odgovornosti za svoje procjene. Ovdje to nije slučaj, jednostavno zato što nijedan od autora neće u vrijeme prognozirano modelom biti živ. I tako ta predviđanja ostaju bezgrešna, ali su zato odličan materijal za senzacionalističke medije. Procjene u drugim područjima se vežu na točnost klimatskog modeliranja i pojave vezane uz to (poplave, suše, oluje i sl.). Do sada se pokazalo na nizu primjera da su zaključci o pojavama vezanim uz globalno zagrijavanje potpuno pogrešni (o tome u sljedećim postovima). Evo jednog primjera vezanog uz meni dragu biljku kavu.
Poslovni magazin Forbes ima članak pod naslovom „Gotovo svim vrstama kave prijeti izumiranje zbog klimatskih promjena“ iz 2017. god. Ukratko, 60% vrsta divlje kave je ugroženo, a polovina sadašnje svjetske površine pod kavom neće biti obradiva do 2100. god. Bit će manji prinosi, a trebat će i više koristiti pesticide.
Međutim, tehnologija je omogućila vrstu eksperimenta u prirodnom okruženju (Free-Air Carbon dioxide Enrichment, skraćeno FACE). Posade se dvije grupe iste vrste (npr. kave) i jedna (kontrolna) grupa raste u sadašnjim uvjetima, a drugoj se pomoću difuzora (poput navodnjavanja kap po kap) omogućuje rast uz povećanu koncentraciju CO2. R. Ghini et al. su napravili takav eksperiment na dvije česte vrste kave u Brazilu koji je najveći svjetski proizvođač (Ghini et al, F.M. 2015. Coffee growth, pest and yield responses to free-air CO2 enrichment. Climatic Change). U ovom slučaju mjerene koncentracije CO2 su iznosile 390 ppm (sadašnja vrijednost) i 550 ppm (dvostruko veća vrijednost od one prije industrijske ere).
CAT – Catuai i OBA-Obata – vrste kave, 390 i 550 . konc. CO2, A – fotosinteza, WUE – efikasnost iskorištavanja vode, gorna polovica – sezona rasta, donja polovica – zimski period
Prve godine nije bilo nikakvih razlika između dvije grupe. Za vrijeme sezone rasta fotosinteza je povećana 40% u tretiranoj grupi, a efikasnost korištenja vode biljaka za 60%. Slično se događalo i u zimskom periodu. Povećana je visina biljaka 7 do 10%, promjer stabljike 10 do 13%, a povećan je i prinos 12 do 15% s tim da zrna kave nisu bila veća nego brojnija. Jedan od najgorih nametnika kaveni moljac (Leucoptera coffeella) je manje napadao tretiranu kavu. Nisu primijećene nikakve značajne razlike u sastavu zrna kave. Modeli jedno – eksperiment sasvim drugo. Dakle, kavopije – slobodno uživajte.
Kako je rekao nobelovac fizičar R. Feynman: “ Nije važno koliko je lijepa vaša teorija, nije važno koliko ste pametni. Ako se ne slaže s eksperimentom – pogrešna je.“
Za uporne
Nisam biolog, ali mislim da je zanimljivo što prve godine nije bilo razlike između dvije grupe. Možda se radi o oprezu biljke da relativno obilje CO2 prihvati kao trajnu činjenicu. I taman kad je pomislila da se može jače razvijati – čovjek ju je prevario završetkom eksperimenta. Bez brige, naviknut će ona ponovno na siromašnu zbilju. Druga, fenomenalna činjenica je efikasnije iskorištavanje vode. Naime, biljke na donjoj strani lista imaju otvore (stome) kojima reguliraju razmjenu plinova, gdje pripada i vodena para. U slučaju kada CO2 ima više u atmosferi, otvora ima manje, biljka je manje „gladna“ i tako gubi manje vode, odn. bolje je iskorištava. Za brazilsko podneblje to možda nije toliko značajno, ali u pustinjskim i polupustinjskim krajevima to može značiti razliku između života i smrti. Biljka može bolje iskoristiti raspoloživu vodu ako ima više CO2 u zraku (što u pustinji znači dulje preživjeti).
I još samo malo
Modeli su matematičke tvorevine koje u podlozi imaju naše trenutno znanje o nekom problemu, uvjeti u kojima se nešto zbiva se mijenjaju i gleda što bi se trebalo događati. Jedna od kategorija je i ekstrapolacija u vremenu, odn. razmatranje budućih događaja na temelju trenutne situacije i znanja o upravljačkim mehanizmima. Među najpoznatijim primjerima je prognoza vremena. Na ta predviđanja se onda vežu razne djelatnosti, npr. zimska služba. Za službu se određuje stupanj pripravnosti u ovisnosti o prognozi. Samo posipanje cesta se vrši kad događaj (padanje snijega) postane stvaran. Sve je dobro dok vrijeme „sluša“ prognozu. Danas još uvijek nitko ne određuje pripravnost na temelju prognoze za sedam dana unaprijed. Slično se masovna događanja na otvorenom premještaju ili otkazuju najviše jedan dan unaprijed.
Kad već spominjem modele vezane uz meteorologiju, ne mogu preskočiti jedan davni VIB-ov aforizam (iako nema veze s temom) koji ovdje prenosim po sjećanju: „Danas još samo meteorolozi govore šta će pasti, svi ostali govore ko će pasti.“
IZVOR: https://klimaienergija.blog/2019/10/17/kava-i-ugljikov-dioksid/
