Rekonstrukcija dnevnih temperaturnih podataka za Beograd (1848-1865, 1876-1887)

Nakon sređivanja i sistematizacije originalnih MESEČNIH i DNEVNIH temperaturnih podataka sa SENJAKA i VRAČARA, a zatim i uspešno obavljene redukcije MESEČNIH temperaturnih podataka sa stanice SENJAK na stanicu VRAČAR, urađena je preliminarna rekonstrukcija DNEVNIH temperaturnih podataka za Beograd (period 1848-1865, 1876-1887). Na osnovu uspešno izvršene homogenizacije temperaturnih podataka, beogradski MESEČNI temperaturni niz je, naučno-stručnom metodologijom, produžen za četrdesetak godina, dok je beogradski DNEVNI temperaturni niz produžen za još tridesetak godina. Na taj način stari beogradski MESEČNI i DNEVNI temperaturni podaci iz 19. veka su pripremljeni za javnu upotrebu, što znači da se na osnovu njih u budućnosti mogu raditi relevantne klimatološke analize. Nažalost, DNEVNI podaci za period od decembra 1865. do novembra 1875. godine (10 godina) nisu mogli biti rekonstruisani, jer nedostaje dnevnik Jakšićevih merenja za taj period.

SLIKA 1 – Uporedni pregled dnevnih temperaturnih podataka (Tmin i Tmax) dobijenih redukcijom sa stanice Senjak na stanicu Vračar (leva kolona) i originalnih temperaturnih podataka sa stanice Vračar (desna kolona) – paralelna merenja od 13.07.1887. do 31.12.1899. godine

 

Ovom prilikom je potrebno naglasiti da se radi o preliminarnoj rekonstrukciji DNEVNIH podataka, koja predstavlja rezultat primene srednje razlike temperaturnih podataka između beogradskih stanica SENJAK i VRAČAR. Pomenutom metodologijom (primena srednje razlike) je 2012. godine urađena rekonstrukcija Jakšićevih MESEČNIH temperaturnih podataka, koja je dala neočekivano dobre rezultate. Zbog toga je ista metodologija primenjena i na DNEVNE vrednosti. Može se slobodno reći da je čak i ova preliminarna rekonstrukcija DNEVNIH podataka prikazala sjajne rezultate, mnogo bolje nego što smo očekivali, s obzirom na činjenicu da se radi o DNEVNIM vrednostima, koje su proizvod različitih tipova vremenskih situacija. Ipak, u određenom broju dana su primećene nešto veće razlike između ove dve gradske stanice, koje su prvenstveno uslovljene mikrolokacijom mernih mesta, ali i razlikom u metodologiji merenja i osmatranja (termini očitavanja instrumenata), koja naročito dolazi do izražaja prilikom naglih promena vremenskih stanja u večernjim časovima.

Stepen korelacije između rekonstruisanih Jakšićevih podataka sa Senjaka i originalnih podataka sa Vračara je veoma visok, za TMAX iznosi 0,99351, a za TMIN 0,98185. S obzirom na ovu činjenicu, najverovatnije je da se ubuduće neće raditi rekonstrukcije koje su ranije bile planirane (na još dva načina), jer bi tako dobijeni rezultati bili identični ili u najmanju ruku vrlo slični ovima koji su dobijeni preliminarnom rekonstrukcijom. Eventualne razlike dobijenih DNEVNIH vrednosti različitim metodama rekonstrukcije bi bile minimalne i iznosile bi u najvećem broju dana do 0,5 stepeni, što je za DNEVNE podatke i više nego odličan rezultat. Ali, o tom – potom, može lako da se desi i da se autori ovog rada ipak odluče za takav poduhvat, s obzirom na njihovu dobro poznatu sistematičnost, analitičnost, preciznost i profesionalnost u radu sa meteorološkim podacima.

Dakle, stari Jakšićevi temperaturni podaci iz 19. veka (1848-1865, 1876-1899) su, na osnovu primenjene naučno-stručne metodologije, pripremljeni za javnu upotrebu. Sa druge strane, prema ranijim navodima pojedinih meteorologa i geografa-klimatologa, stara Jakšićeva merenja su praktično neupotrebljiva (slika 2):

http://www.meteologos.rs/wp-content/uploads/2015/04/O-Jak%C5%A1i%C4%87evim-merenjima_KLIMA-SRBIJE_Duci%C4%87-i-Radovanovi%C4%87-1.png

SLIKA 2 – Neargumentovana kritika Jakšićevih merenja, knjiga KLIMA SRBIJE – Ducić i Radovanović (2005)

Uspešno izvršena redukcija, a zatim i rekonstrukcija MESEČNIH i DNEVNIH temperaturnih podataka iz 19. veka je demantovala takve neargumentovane navode i na očigledan način dokazala punu validnost i potpunu upotrebljivost rezultata starih Jakšićevih merenja sa SENJAKA (1848-1865, 1876-1899). Dakle, umesto praznih priča, trebalo je dobro „zasukati rukave“ i ovaj značajan posao bi bio već odavno završen… Ali, na kraju, izgleda da je najbolje što je sve baš ovako ispalo – da tako obiman i značajan meteorološki posao pripadne upravo onim ljudima koji će ga na najprofesionalniji i najkvalitetniji mogući način i odraditi. Eto, vidimo da je epilog i ove meteorološke priče na svojevrstan način pokazao da se u životu ništa ne dešava slučajno… Na samom kraju, svaka čast Vladimiru Jakšiću (1824-1899), prvom srpskom statističaru, meteorologu i klimatologu. Sjajni rezultati rekonstrukcije starih beogradskih merenja sa Senjaka su svojevrstan dokaz da Jakšićev višedecenijski meteorološki trud i rad nije bio uzaludan. Baš naprotiv…

_____________________________________________________________________________________________________________

Redukovane dnevne temperaturne podatke (Tmin i Tmax) sa stanice Senjak na stanicu Vračar (preliminarna redukcija), za periode od 1848. do 1865. i od 1876. do 1899. godine možete pogledati OVDE.

Uporedni pregled dnevnih temperaturnih podataka (Tmin i Tmax) dobijenih redukcijom sa stanice Senjak na stanicu Vračar i originalnih temperaturnih podataka sa stanice Vračar (paralelna merenja od 13.07.1887. do 31.12.1899. godine) možete pogledati OVDE.

Publikaciju o meteorološkoj delatnosti Vladimira Jakšića možete preuzeti OVDE.

Skenirane meteorološke dnevnike Vladimira Jakšića možete preuzeti OVDE.

Opširan tekst o meteorološkim merenjima i osmatranjima Vladimira Jakšića možete pogledati OVDE.

Opširan tekst o meteorološkim dnevnicima Vladimira Jakšića možete pogledati OVDE.

Opširan tekst o životu i delu Vladimira Jakšića možete preuzeti OVDE.

Rad o redukciji srednjih MESEČNIH temperatura sa stanice Senjak na stanicu Vračar možete pogledati OVDE.

Jakšićeve originalne meteorološke podatke u digitalnom obliku možete pogledati OVDE.

 

Autori rada: Vladimir Bilak i Nedeljko Todorović