Kakvo je trenutno vreme (?)
Aktuelni vremenski podaci, trenutne temperature u Evropi i Srbiji, satelitske i radarske slike
Aktuelni vremenski podaci, trenutne temperature u Evropi i Srbiji, satelitske i radarske slike
Naučno-stručni radovi i tekstovi iz oblasti meteorologije, klimatologije i hidrologije, mesečni i dnevni meteorološki podaci
Bogata kolekcija meteo knjiga i udžbenika, dokumenata, radova i tekstova
Jedno je od osnovnih pravnih načela u suvremenom pravosuđu, preuzetom još iz rimskog prava. Prevedeno na hrvatski znači: “Neka se čuje i druga strana.“ Upravo to je nadnaslov Znanstvenog manifesta zaklade CLINTEL, osnivača i predsjednika dr. Guusa Berkhouta, vezano uz znanost i klimatske promjene. Manifest ima deset teza, a ovdje je njegov prijevod. 1. SLOŽENOST
Pre nekoliko meseci, autor ovog portala je uradio rekonstrukciju mesečnih i godišnjih temperaturnih podataka za BEOGRAD, i to za period od 1750-1779. godine (dužina perioda 30 godina). Pre više godina je urađena rekonstrukcija temperatura za period 1780-1847. (68 godina), na osnovu mernih podataka Budimpešte. Zatim, rekonstrukcija temperatura za periode od 1848-1865. i od 1876-1887. godine
U ovom članku su na jednom mestu prikazani kompletni meteorološki podaci za BEOGRAD (period 1750-2020). Mesečni i godišnji temperaturni podaci (originalni i rekonstruisani) se odnose na period od 1750. do 2020. godine, dok se dnevni temperaturni podaci (originalni i rekonstruisani) odnose na periode od 1848-1865. i od 1876-2020. godine. Rekonstrukcija dnevnih temperaturnih podataka za period
U ovom članku su na jednom mestu prikazani dnevni meteorološki podaci sa glavnih meteoroloških stanica (GMS) u Srbiji, za period 1961-2016. Prikazani su podaci o temperaturama i količinama padavina po danima iz navedenog perioda merenja i osmatranja (1961-2016). Dnevni temperaturni podaci se odnose na srednje dnevne temperature, maksimalne i minimalne temperature vazduha (sleva nadesno). Dnevni
Svjetska zdravstvena protiv Svjetske meteorološke, rezultat 1:0 “Kad će više proći ta korona pandemija, pa da se ljudi ponovno okrenu važnim pitanjima poput klimatskih promjena?” Tako nekako vjerojatno razmišljaju u svim svjetskim meteorološkim institucijama. Otkad je pandemija preuzela primat, nikoga više ne zanima globalno zagrijavanje. Daleko od svjetla reflektora, daleko od džepa. Kao naručeno im
Bi-Bi-Si je nedavno snimio film na temu da li je sve što znamo o univerzumu pogrešno. Mladi kosmolozi i astrofizičari uviđaju i sve češće govore da nešto ozbiljno ne znamo, odnosno ne razumemo, jer nam se „ništa ne slaže”. Greška između računa i merenja je nezamislivo velika – 10+120. Da li je to dovoljno za