SAČUVANO OD ZABORAVA – Kišne prilike Beograda (1901)
KIŠNE PRILIKE BEOGRADA, izvedene po Juliusu Hanu (1839-1921), prema podacima Opservatorije Velike škole, za period od 01.12.1887. do 30.11.1901. godine:
KIŠNE PRILIKE BEOGRADA, izvedene po Juliusu Hanu (1839-1921), prema podacima Opservatorije Velike škole, za period od 01.12.1887. do 30.11.1901. godine:
U publikaciji SRBSKE NOVINE (Srpske novine), dana 4. juna 1856. godine (odnosno 23. maja po julijanskom kalendaru) je objavljen prvi mesečni izveštaj, prve srpske meteorološke mreže stanica koju je uspostavio Vladimir J. Jakšić (1824-1899), osnivač statistike i meteorologije u Srbiji. Jakšićeva mreža stanica je otpočela sa radom 01.05.1856. godine (po gregorijanskom kalendaru), tako da je
On uopšte nije usamljen. Nekako, samo nestane u tundri, u snežnim olujama. On nema osećaj za sebe kao što ga drugi ljudi imaju. Kao da je on sam vetar, ili vreme. Vičeslav Korotki (Vyacheslav Korotki) je ekstremni samotnjak. On je polarnik (polyarnik), meteorolog specijalizovan za Severni pol. Poslednjih trideset godina živeo je na ruskim
Skenirao sam najstariju publikaciju o klimi Zemuna, koju je objavilo tadašnje Gradsko poglavarstvo u Zemunu, daleke 1902. godine. Ovaj najstariji rad o vremenu i klimi Zemuna sadrži podatke o temperaturama, padavinama i pojedinim meteorološkim pojavama, kao i analize pomenutih meteoroloških elemenata, na osnovu kojih je izvršena preliminarna klasifikacija klimatskih karakteristika Zemuna, ali i njegovog neposrednog
ZAPISI I BELEŠKE O VREMENU U OSIJEKU U PERIODU OD 1804. DO 1831. GODINE Beleške o vremenu u elektronskoj formi je ustupio gospodin Ivan Golić, na čemu mu autor ovog portala najsrdačnije zahvaljuje. IZVOR: Osječki dnevnik Sebastijana Karla Redlsteina (1804-1832), Državni arhiv u Osijeku, Osijek, 1997.
U manastirskim, odnosno samostanskim hronikama, mogu se pronaći periodični izveštaji sa opisom pojedinih ekstremnih vremenskih pojava. Hroničari su često zapisivali utiske i zapažanja o pojedinim mesecima ili sezonama sa preovlađujuće ekstremnim karakteristikama, kao što su hladne zime ili vruća leta. Naravno, opisivane su i tople zime ili hladna leta, međutim, takvi zapisi su ipak zastupljeni