SAČUVANO OD ZABORAVA – Vrelo leto u Srbiji daleke 1848. godine

Leto iz daleke 1848. godine je više od 160 godina držalo epitet „najtoplijeg“ leta u Srbiji, sve do leta 2012. godine, koje je nakon toliko vremena i zvanično postalo najtoplije. Međutim, postoji opravdana dilema o tome da li je leto 2012. godine zaista najtoplije u Srbiji, s obzirom na dve činjenice:

  • vrućine u Srbiji 1848. godine su bile vrlo intenzivne i dugotrajne, po svemu sudeći intenzivnije nego 2012. godine, i
  • merenja u Srbiji 1848. godine još uvek nisu bila organizovana, osim u Beogradu. 

Bilo kako bilo, leto 2012. godine je zvanično najtoplije u Srbiji, na osnovu mernih podataka. Nažalost, mernih podataka nije bilo 1848. godine, osim u Beogradu.

U prilogu teksta slede opisi zdravstvenih i vremenskih prilika u Jagodini tokom većeg dela 1848. godine, a postoji manji broj takvih zapisa i za 1849. i 1850. godinu.

Na ovom mestu je važno napomenuti da se opisi vremenskih prilika u potpunosti podudaraju sa mernim podacima Vladimira Jakšića sa beogradskog Senjaka.

Na kraju teksta se nalazi tabela sa prikazom minimalnih i maksimalnih dnevnih temperatura u Beogradu (merenja Vladimira Jakšića redukovana sa Senjaka na Vračar – homogeni podaci) za period od početka juna do kraja avgusta 1848. godine.

Kao što se vidi u tabeli, maksimalne temperature u Beogradu su tokom najvećeg dela leta 1848. godine bile izuzetno visoke u kontinuitetu, ali uz dosta međudnevnih oscilacija, što nas upućuje na zaključak da je zapadnije i severnije od Srbije vreme bilo temperaturno daleko prijatnije, s obzirom na činjenicu da je vreo afrički vazduh uporno prodirao i dugo se zadržavao (tzv. bloking-situacija) isključivo nad centralnim, istočnim i južnim delovima Balkanskog poluostrva, uključujući i najveći deo Srbije. Faktički, malo severnije i zapadnije od Beograda je bila „granica“ do koje je uporno dopirala vrelina sa severa Afrike, nekad jače – nekad slabije izražena, posmatrano od dana do dana, u zavisnosti od slabih prodora svežijeg vazduha iz centralne Evrope na sever i zapad Srbije (slike u prilogu teksta).

Sa druge strane, leto 1848. je u centralnoj Evropi bilo temperaturno sasvim na normali, na osnovu mernih podataka za Beč i Prag. Idući ka istoku, a naročito ka jugoistoku, pozitivna temperaturna odstupanja su bila sve izraženija, što potvrđuju i merni podaci za Budimpeštu i Beograd. Dakle, sve je logično i sve se uklapa, do najsitnijeg detalja (slika ispod).

Inače, slična meteorološka situacija je zabeležena i tokom još nekih vrelih leta u Srbiji, kao na primer 1927, 1928, 1931, 1946, 1950, 1952, 1963, 2007, 2012. i 2017. godine. U Beogradu je tog davnog vrelog leta 1848. registrovano čak 35 dana sa maksimalnim temperaturama iznad 35 stepeni, što je do dana-današnjeg još uvek apsolutni rekord za ovaj temperaturni parametar. S obzirom na rekordan broj vrlo toplih i ekstremno toplih dana u Beogradu tokom leta 1848. godine, velika je šteta što južniji gradovi (Kragujevac, Niš, Skoplje) nisu imali merenja pomenute godine, koja bi u svakom smislu sigurno ostala rekordna sve do današnjih dana.

Meteorološke brojke iz davne 1848. godine, kao i rekonstruisani mesečni temperaturni podaci od 1750. godine, su svojevrsna potvrda činjenice da je klima u Srbiji suštinski ostala ista, uz uobičajene i povremene oscilacije SVIH klimatoloških parametara, različitog intenziteta i predznaka (+ ili -) u određenim periodima. Vrelo leto 1848. godine, i to samo na krajnjem jugoistoku Evrope, je tipičan pokazatelj LOKALNOG i REGIONALNOG rasporeda SVIH prirodnih pojava na planeti, dakle i prostorno i vremenski.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

VREMENSKA SITUACIJA U EVROPI TOKOM LETA 1848. GODINE (01. jun – 20. septembar)

 

IZVOR: ZDRAVSTVENE PRILIKE U JAGODINSKOM OKRUGU U 19. VEKU – sveska 3

 

Pogledajte još i:

  1. IZVEŠTAJI BEOGRADSKIH LEKARA O VREMENSKIM PRILIKAMA I BOLESTIMA U PERIODU OD 1848. DO 1850. GODINE

  2. ZAPISI O VREMENU U SRBIJI IZ 1847. I 1848. GODINE